Africa Great Lakes Democracy Watch



Welcome to
Africa Great Lakes Democracy Watch Blog. Our objective is to promote the institutions of democracy,social justice,Human Rights,Peace, Freedom of Expression, and Respect to humanity in Rwanda,Uganda,DR Congo, Burundi,Sudan, Tanzania, Kenya,Ethiopia, and Somalia. We strongly believe that Africa will develop if only our presidents stop being rulers of men and become leaders of citizens. We support Breaking the Silence Campaign for DR Congo since we believe the democracy in Rwanda means peace in DRC. Follow this link to learn more about the origin of the war in both Rwanda and DR Congo:http://www.rwandadocumentsproject.net/gsdl/cgi-bin/library


Wednesday, October 31, 2012

RWANDA: BWANA TOM NDAHIRO YONGEYE GUKORA LIST YABANYARWANDA YANGA KURUSHA ABANDI ABASABIRA KWICISHWA AGAFUNI

TOM NDAHIRO ARI HAGATI MWIFOTO
Urutonde rwabanyarwanda binzirakarengane FPR ilimo ihigisha uruhindu kugirango ikomeze ibabuze amahoro namahwemo.Ikibabaje nuko abenshi muraba bantu banditswe kururu rutonde ari abantu bakiri bato cyane batazi nu Rwanda uko rusa bakaba bazira ubwoko bwabo cg se kuba ababyeyi babo ari abahutu cg se abandi bantu batavuga rumwe nubutegetsi nyicamuntu bwa Kagame. Ikindi cyagaragaye muru rutonde nuko iyi list yakozwe na wa mwicanyi kabombo bita Ndahiro Tom. umwextremist winkarabankaba.umuhotozi wuje ubumara nurwango rwabahutu nabandi basa nkabo mukarere ka Grand Lacs. Bwana Ndahiro Tom azwiho kwirirwa abunga amahanga ahiga abanyarwanda. Zimwe munziduko nyicanyi aherutse gukora zilimo kwigisha kwanga abahutu muri za universites zitandukanye muli USA. Nubona izina ryawe ryanditswe nagusaba ko wakwicara ukandikira ndahiro umubwira ko udatewe ubwoba nubwicanyi bwa FPR ko nibihumbi bishe byabanyarwanda nibyabanyakongo bitarangije ibibazo bya Kagame nagatsiko ke.

Dear Rwandans and the friends of Rwanda. Your think tank and media pool from the Great Lakes once again has found it to be wise to publish this list compiled by the extremist Ndahiro Tom. His list of intimidation has put together names of innocent Rwandans based not only on their tribes but also on the innocent blood flowing down their veins. What does Ndahiro Tom wants again? to intimidate, kill, and blackmail these innocent Rwandans. His list contains the names of thousands of young people who even have never been to Rwanda. This is another example of how the RPF regime does not want any Hutu to succeed  anywhere in the world. However, Imana yabanyarwanda ntijya ihumbya. Take time to read and if you find your name mentioned please do take time to write to this blood thirsty killer Ndahiro Tom and his RPF clique informing them that we are not intimidated by their killing machinery because God is on our side. Muli make dore uko yita iyo list ko ariyabantu banga FPR kurusha abandi.
Urutonde ni uru.
1079. Line voided
1078. BIZIMANA MILIMO Deogratias
1077. Dupond
1076. Dupont
1075. Line voided
1074. Niyitanga Chantal
1073. Ngezahayo J.M.V
1072. Anthony R.
1071. Niyitegeka Antoine
1070. Mizero Silas
1069. Josephine M.
1068. Kanyamuhanda Faustin
1067. Anastase Ahorwabaye
1066. BECQUET
1065. Rukundo
1064.Justice et Réconciliation Appellons les signataires à la solidarité active pour exiger une justice équitable dans l’affaire rwandaise afin de favoriser une réelle réconciliation dont les peuples des grands lacs africains ont besoin.
1063. Habarurema J Luc
1062. NDAHAYO THEOPHILE
1061. Rose
1060. Umutoni Jeannine
1059. Uzabuwe Kagoyire
1058. Céline Nyirarudodo
1057. Kader Ait Ouarab
1056. Eagle Eye
1055. Neron bancel
1054. Chardu
1053. RUGWIZA Alice
1052. RUTAGANDA PASCAL
1051. Uwiduhaye
1050. PETIT Julien
1049. Tungunika Aimee
1048. Akingeneye Jeannette
1047. Ndeka Boka
1046. Espérance Mugirishyaka
1045. Renovat Ngwabije
1044. Mukagatare Joséphine
1043. KAMPIRE M. Anne
1042. Vincent Ndikumana
1041. Habyarimana Jean-Luc
1040. Felicien M. Barabwiriza
1039. Sindayigaya Marie
1038. PIAIA
1037. UWAYEZU JEAN
1036. Kambari
1035. Gatima sonia
1034. Mutima marie
1033. Ndahayo M.
1032. Mbanje
1031. Dusabe
1030. Mukesha
1029. KIMONYO
1028. Kamana
1027. Marie
1026. Yvonne
1025. Twagirayezu
1024. Nizeyimana Ladislas
1023. Mubest
1022. Olivier
1021. Roux Albert
1020. TWAGIRA CHARLES
1019. Nkundakozera Afrika Clémentine
1018. Karangwa Ali
1017. Elisee
1016. Dr ZUMA Vely
1015. J MATABARO
1014. J D GIRUKUBONYE
1013. Girukubonye
1012. Jean-Pierre Ziegler
1011. MANUTA TANDU
1010. Barina Noel bernard
1009. Hermanbarabu@yahoo.fr
1008. Gaspard Nduwayezu
1007. FAIDA Justin
1006. Muhindo Marungu
1005. Imoko bolefo
1004. Jackson
1003. Nshimiyimana Yves François
1002. Munyantarama Elie
1001. Umunyana Marthe
1000. Musafili Makabuza Edmond
999. Habumuremyi Anastase
998. Muhindo Emmanuel
997. Ndabalinze Anaclet
996. Berger Jean Claude
995. Maniliho Mathias
994. Ndimuto Malik
993. Namahoro Nadine
992. Mbonigaba Isaaka
991. Uwineza Henriette
990. Mbakuriyemo Assoumani
989. Uwimana Antoine
988. Ntamakuliro Pierre
987. AYIRWANDA Anicet
986. Mulinda Ignace
985. Mukamusoni
984. Durocher Yves
983. Uzabakiliho Déogratias
982. Hategekimana Hermenigilde
981. Hitimana Paul
980. Abijuru Aline
979. Kajemundimwe Fulgence
978. Ndabasanze Michel
977. Blondet Eric
976. Manirakiza Pamphile
975. Dupont Arthur
974. Wilherm Adolphe
973. Kalimwabo Dismas
972. Habimana Vincent
971. Vanhamme
970. Rogon
969. Regine MBARUSHIMANA
968. Ayimana
967. Ganishya
966. Ingabire
965. Ujeneza
964. Ibouily
963. Ihogoza
962. JEAN DE DIEU NSANZABANDI
961. Hategekimana
960. Muhire
959. GAHUNDE EMMANUEL
958. Mafubo
957. Line voided
956. Jean Pierre Habimana
955. Manirakiza
954. John Makasi
953. Bucyi Fidèle Uwizeye
952. Marcq
951. MAZIMPAKA Emmanuel
950. Ndibwami Manzi J.B
949. Nsabimana Jean
948. Ngenda Aloys
947. Murumvenkome
946. Shumbusho Gilles
945. Germaine Bucyedusenge
944. Cédric MARCHAL
943. Chollet
942. Isabane Aimé
941. Martinez
940. Kamangu
939. Uwimana Aloys
938. Bagalwa Mapatano Jules Maps
937. line voided
936. Silvia Cattori
935. Hitimana François-Lucien
934.Ngirinshuti Gato
933. Tuyisenge
932. Mukahirwa
931. Mukakigeli Christiane
930. Ciro Gervais
929. Turabawe Pierre
928. Mbalimombazi charles
927. Ildephonse KWITONDA
926. Anita Rucekeli
925. Cedy
924. Minani
923. Umuhizi
922. Chantal
921. Herijgers
920. Uwamariya J
919. Uhoraho
918. Cécile Kirezi
916.Ntaganda Primien
917. Rugero Aubin Joseph Assez
915. Sungura Aimable
914. Nteziyaremye antezi@yahoo.fr
913. Muneza
912. Habumuremyi
911. Ansieau Franz
910. Da Munda Carlo
909. Uwizera Alice
908. John Nkubiri BERNARD
907. Gloria Uwishema Nsengiyumva
906. Munyampeta
905. Tuyilingire Illuminée
904. Dupont Philippe
903. Jean-Maurice Huard
902. Yves Felix
901. Beatrice M
900. NGIRABABYEYI Patrick
899. MIGOZI
898. Tulikumwe
897. Ayingeneye A
896. Bathily
895. Mashako
894. J-M KARANGWA
893. ISHIMWE Betty
892. Fabrice dusigize
891. CATHERINE Mireille
890. ARGR – Intabaza
889. Aline Ngirumpatse
888. Juanita Ngirumpatse
887. Buregeya Jimmy
886. Eugène Clément
885. Shimwa Kenny
884. UWIMANA Samuel
883. Alphonsine UWANYILIGIRA
882. Demba Tamba
881. Rugombituri
880. Alphonsine
879.Bendantunguka
878. Neretse Emmanuel
877. Rurema Jean
876. Nyirahabimana Marie Médiatrice
875. Patrice Uwanyilijuru
874. Uwayezu Nzayisenga
873. Pascal Kalinganire
872. Setako Nikuze Grace Doris
871. Izdebski
870. Musabyimana
869. Iraguha Louis-Baptiste
868. HATEGEKIMANA Jean-Baptiste
867. UMUHOZA Irénée
866. Bizimungu
865. Higaniro Alain
864. Nsengimana Anselme
863. Kalisa Manassé
862. UTABAZI JEAN D’AMOUR
861. AYIMANA MARIE ANGE
860. UWOROHEJE MARIE GORETTI
859. Abingeneye Natacha
858. GATO EUGENIE
857. Uwamariya M CLAIRE
856. Kayibanda Jean
855. Mwiseneza Emmanuel
854. Kinyuku Shadadi
853. MINANI Octave-Gaspard
852. Marine Mukamana
851. Habigenza
850. Mallet
849. Habiyaremye François
848.Habumuremyi Innocent
847. Irankunda Marie Claire
846. Evariste Nshimiyimana
845. Dr Butera Jean Baptiste
844. ANDRIES
843. M. Bonaventure
842. Musonera
841. Draime Jeanne
840. INGABIRE Marie
839. Association Ikaze-Bienvenue
838. Lommel Daniel
837. Kayigire M.Grâce
836. Daniella Ganishya
835. NGIRABATWARE Félicité
834. Habinshuti
833. HAKIZIMANA Jean de la Croix
832. Uwayezu Jean
831. Lefebvre Frédéric
830. Mukamvuye
829. Jan Jakub Szczepanski
828. Kim Ndaziboneye
827. Kistheif
826. Nubaha Kizito
825. Uwanyuze aline
824. NTUYAHAGA
823. Charles Ndereyehe
822. NIYONZIMA JOSEPH
821. MBARUSHIMANA JACQUES
820. line voided
819. Janvier Kabarera
818. Patrick Jyambere
817. SINANGA JEAN APUL
816. Solange
815. Kaberuka Ignace
814. Twagirayezu Valere
813. Marius Komeza
812. Musoni Johnson
811. MWANGA Théophile
810. Nimukuze
809. Nimukuze
808. Sangronio Michele
807. Gian Carlo BOZZI
806. Umuhire Liliane
805. TUMWESIGE Jacques
804. ANASTASE AHORWABAYE
803. RUKARA Jean
802. RUNYINYA Kami
801. NKUNZUWIMYE Rita
800. Ndanyuzwe
799. Munyamashara Laurent
798. Ephraim Ngizwenayo
797. Line voided
796. Shyirambere Robert
795. Gatabazi Murielle
794. Karegeya Charles
793. Greg Jordan
792. IBAMBASI ANTOINE
791. Kristin S.
790. Isidore Gashugi
789. Iphigenie Mukamanzi
788. Karl Tuyishime
787. Ingabire L.
786. Arthur Ngenzi
785. LP Gautier
784. Vincent
783. Eugene Safari
782. Nyangezi
781. Jean Baptiste SIBOMANA alias Twakizuru
780. Mukampunga MG
779. Rusizana françois
778. Uwibambe M.P.
777. RWAMUGUSHA
776. Nary
775. Claude Mouto
774. Karemangingo Saidi
773. Niyibizi.
772. Kaneza Alice
771. Habarurema Jean
770. NYIRAZUBA
769. B. Mbonigaba
768. Balihe Patrick Nicolas
767. Jean Gakwaya
766. NYAGATARE
765. Habumuremyi
764. MARIA JOSE AZCONA
763. Jose Lucas Tantos millones de muertos
762. Rugandura
761. Kanani
760. Rukerantare Albert
759. Rucekeri Innocent
758. Walquemanne Régis
757. Jeane d’Arc Uwamwezi
756. Bernard Rugwiro Habyarimana
755. Ndayumujinya
754. Fischer Andre
753. Marie-Aimable NGAYINTERANYA
752. Jean Baptiste
751. Rwabukumba Séraphin
750. Mukamanzi Clémentine
749. Dushimilimana Athanase
748. Line voided
747. Mutuyeyezu
746. Mujawayezu
745. Ngamije Jean-Marie Vianney
744. Niyonizeye Setako Alain
743. Habyarimana
742. Augustin R. Basebya
741. Beauvir
740. Charles Ndenzayo
739. Bujyakera
738. Maria hakiza
737. Mahoro m
736. Uwineza
735. RAFFIN
734. NSABIMANA Josiane
733. Mukandekezi
732. Mathias Banzi
731. Usanase
730. Tarasi Chon
729. GAKINAHE Sylvain
728. UWIMANA
727. Kalume Muzikwa
726. Sylvie
725. Ugirashebuja
724. Sindambiwe
723. Petragallo Robert
722. Ndahayo
721. MVIRI Kevin
720. RENZAHO Ariette
719. Line voided
718. Fabien Manirakiza
717. Mahame Muhire
716. Justin Gatebuke
715. Jean N. Manirarora
714. Muganga Obed
713. Angelibert
712. Anisie UMUGWANEZA
711. Line voided
710. SINDIKUBWABO B.
709. Ngiruwonsanga
708. Ndabarinze
707. Chouchou Ntabwoba
706. Uwamariya
705. Albert Bunzira
704. Twagira
703. Ingabire Clemence
702. Vignaud
701. Shyirambere J. BARAHINYURA
700. Clement Utuje
699. Pierre
698. Donatien Banzirabose
697. Dupa
696. Muhayimana
695. Line voided
694. Jean Manzi
693. Mugenzi Emmanuel
692. Hategekimana
691. Balinga
690. NIWEMUTONI E. Claire
689. Mbarushimana Marcel
688. Muhoza K. Gilbert
687. TUYISABE Désiré
686. Pilar
685. KABERUKA M. Maurice
684. Mushyandi Joseph
683. De Jonckheere
682. CHEUZEVILLE Hervé
681. Didio
680. LABORDE
679. Philomène Nishyirembere
678. Mukamana Beliya Assumpta
677. Turatsinze Léopold
676. Ntakiruta Jean Charles
675. Kiribata
674. Joseph LUTULI
673. Bikolimana Francois
672. Umuhire Martine
671. Karyango Dominique
670. Clementine Murekatete
669 Bikolimana Francois
668. Assumpta Serwili
667. Jean-Claude Nzimulinda
666. AUGUSTIN CYIMANA
665. Cyiza Marcel
664. Mumporeze
663. Cassien Bishinga
662. Christine Glais
661. Nsabimana Denise
660. UWAMUNGU Jean Damascène
659. Mugisha A
658. Don Zigira
657. UWAMUNGU
656. Totyshky danny
655. Nzabona
654. Forestier Pol et Marie Annick
653. Havugimana Sebastien
652. Forces Rwandaise de Defense Populaire La Justice libre. http://fdh.rmc.fr
651. Eric Poncelet
650. Uwase Carine
649. Musilimu Felicien
648. Nsabimana Alice
647. Jeff Sezirahiga
646. Maryse Mbonyumutwa
645. NTAMAGEZO FELICIEN
644. Manishimwe Phoëbe
643. Nzabona S.Marcel
642. Uwimana Aline
641. Joseph Twahirwa
640. HARERIMANA
639. Laurent Bernard
638. Mucyo Haruna
637. Raphael Ruzindana
636. Emmanuel Nyemera
635. Chris Mbonimpa
634. Berry Bashoboye
633. Deo Ntwari
632. Anne-Marie Iris
631. Fabien habyarimana
630. Iraguha Patrick
629. Juvensen Mbonankira
628. Unknown
627. Dr Faustin Ndindayino
626. UWIMANA M.Goretti
625. Akagera-Rhein e.V.
624. Line voided
623. Dusabimana Jean Marie
622. Félicien Hitayezu
621. Mugisha Anastase
620. Alexandre HARELIMANA
619. Brousse Françoise
618. Gratien Rudakubana
617. Hakizimana
616. Pierre Bouillet
615. SYLVESTRE
614. Hakizimana Jeannine
613. BRITT
612. Nsabimana
611. Ndagijimana A
610. Sumaili Kabika
609. Rene – Gaspard
608. Jean Paul Mihigo
607. Daniel Ndizeye
606. Tugilimana
605. Claude Gatebuke
604. Marie sabine Michard
603. Line voided
602. Beatrice Gatebuke
601. Nyirabayoboke
600. Rumuli Mulisa
599. Bikumburwa Alida
598. Dushime Emmanuel
597. Muhayi Claude
596. Mukase Muta
559. Musa
558. COTE Maurice
557. HABIYAMBERE
556. Susan Uwamahoro
555. Aloys
554. Marie Ange Umuhire
553. Uwizeyimana David
552. Pierre-Claver Nkinamubanzi
551. Chacha Ngare
550. Noel Twagiramungu
549. DUFITEMUNGU Seif-Omar
548. Kagiraneza
547. Leandro
546. Charles Rutagengwa
545. DAMIAN
544. Marguerite Singiranumwe
543. Uwase Rose
542. Joseph Buyanja
541. Josiane
540. Uwimana Jacqueline
539. Mª Gracia Fernández
538. Ntihabose Fidele
537. Bavu Matiyasi
536. Mª Gracia Fernández
535. Mugabekazi Claudine
534. Kayijire Frolent
533. Abdou Zirikana Holland
532. Grace Hirwa Pays-Bas
531. Datve Uzamukunda Nederland
530. Anastase Manishimwe Holland
529. Noelle Uwimana
528. Hon. Jean Minani
527. Alice Marie M
526. BRAISE Marie Lee
525. BRAISE Marie Lee
524. Serge
523. Bariyanga H. Charles
522. NARCISSE KAYOBOKE
521. Hakizimana Jean Claude
520. Niyonzima Adolphe
519. Nzabona Innocent Courage
518. NDIKUBWIMANA JEAN BOSCO
517. Perpetue Muramutse
516. Sebabo
515. Ndaho
514. Gahima
513. B. Dukuza
512. C. Mukeza
511. Kimararungu JP
510. Dukuze Marie-Brigitte
509. KABANDA Célestin
508. Daga
507. Urayeneza
506. Niyonzima
505. Bicuki
504. Karambizi
503. La Fortune
502. Zirikana Juvénal
501. Marie
500. Césarie
499. BALINGAYABO
498. Nsengiyumva
497. Fred Ngira
496. SeanPaul Ikole
495. Dunia SENDWE
494. Simon Nkundiye
493. Kibazo
492. Association Justice et Réconciliation
491. Mahoro
490. Kalimba
489. Ernest Mbanzendore
488. MUTSINZI Félicien
487. Jean-Baptiste Nyiligira
486. Pierre Claver Ndacyayisenga
485. Nizeyimana
484. P. Minega
483. L. Uwamariya
482.Vivence K.
481. Ishimwe
480. Laurent KANYARUBIRA
479. Ado Julos Néant
478. PONTIER
477. Viateur Mbonyumuvunyi
476. Abandibakobwa Jacqueline
475. Jean Claude
474. Bernard Banage
473. Anastase Rekeraho
472. Mugenzi Théogène
471. Papias Nalinkamba
470. Jensen D.
469. Jean Oscar Balhert
468. Anastase Shyirambere
467. Dr. Swoulth
466. Mayugi paul
465. Faustin Nsabimana
464. Samson Barumwete
463. Samson Barumwete
462. Holowka Marianne Bravo
461. Line voided
460. Barahirwa Tite
459. Kayumba
458. MANILIHO Jonas
457. Viateur
456. Christine Uwamariya
455. Bernard Kedogo
454. Patrick Binegu
453. Antoine Ribanje
452. Annie
451. Nibishaka Alain
450. Chris Yamaushi
449. Mbonigaba Ismail
448. Pichton
447. Antoine Mukiza Zigiranyirazo.
446. BUKEYE
445. Toussaint-Prosper TERIMBERE
444. Hitier John
443. Munyankindi Gaston
442. HABIMANA
441. Sanou Manga
440. Siborurema Evariste
439. Cyurinyana Triphine
438. Nsengumukiza
437. Umuraza MC
436. Chief C.Taku
435. MUSHIMIYIMANA
434. Gakwaya Rwaka Theobald.
433. PATRICK UWARIRAYE
432. Jacques VILLATOUX
431. HITIMANA
430. Eugenie M
429. Muhinzi
428. Nsengiyumva Chrys.
427. Gatare
426. Rusangiza
425. A. Mukarurangwa
424. A. Mukarurangwa
423. SINDAYIGAYA
422. Segatwa Hagenimana
421. Emmanuel Mpangaza
420. Line voided
419. Gervais Niyomugabo
418. Pierre Celestin Ruhumuliza
417. Kayumba
416. Nzabonimpa Jean-Marie Vianney
415. A. Bizimana
414. Muberuka Félicien
413. Charlotte Ciza
412. Christine MAHORO
411. Odette
410. Munyazikwiye
409. Nyirasuku Media
408. NTILIVAMUNDA
407. Abayizigira Marie Goretti
406. Onana Charles
405. Binwa Chantal
404. Jean-Baptiste Vandecauter
403. Aloys Uwimana
402. Galgani
401. Nshyimyumuremyi Nadine Nshyimyumuremyi Nadine
400. B Jean Baptiste
399. Rutunga
398. R. François
397 Alpha M.
396. Violette Uwamahoro
395. Kanyenkiko JD
394. Manier
393. Habarurema Emmanuel
392. Habiyaremye Koest
391. Mukiza
390. Rudahunga Ignace
389. Ruremesha Rwasine
388. Kabonabake Thomas
387. Irene Llorente
386. Metusera Nsengiyumva
385. Nicole Balihe
384. Isago Deo
383. LE GARGASSON
382. Musabeyezu
381. TEXIER D.
380. Nkubana Patrick
379. Nsengimana Claudine
378. NTEZILYAYO CHRISTOPHE
377. Patrice Nzahabwanamungu
376. Dolores
375. Nteziyaremye Augustin
374. Botuma la Bosongo
373. Planet
372. IKOMA
371. Enoch Ruhigira
370. Larroque
369. Prudence Nsenga
368. MUHAYIMANA Innocent
367. Shimamungu Eugène
366. Vincent
365. Serge Desouter
364. TUGIZE
363. TUGIZE
362. Alphonse-Marie NTURANYENABO
361. Rukundo Athanase
360. Rwirangira Emmanuel
359. Uwamariya Marie-Claire
358. Marie-Rose Habyarimana
357. Larroque Gabriel
356. Habakurama Marie
355. Jean Paul Habimana
354. Ntwali
353. Gervais Condo
352. Victor Makuza
351. Simon Mashimango
350. Jean de Dieu Hakizimana
349. Marie Kampororo
348. Durham
347. Hirwa
346. Tassa
345. Eugene Munyangoga
344. Mukamwiza
343. Albert Mudenge
342. Théogène
341. Nathalie Mukantaganzwa
340. Nkezabera candide
339. Florus gerda
338. Marc Francis
337. HABIMANA
336. Kone
335. Jean de Dieu t
334. Rome y
333. Amanda n
332. Charles BAKUNDAKWITA
331. GUIPOUY Michel
330. Guy Charles Lacroix
329. Nshimyumuremyi Donatien
328. Alain NYABYENDA
327. Jean de Dieu
326. Celestin Muhindura
325. Valence Maniragena
324. Godard Michel
323. Kubwimana Jean Damascène
322. ITUZE
321. Kubwimana
320. Nkundabatware Jean
319. Karemera Pierre
318. line voided
317. Ilibagiza Claudia
316. Nizeyimana hope
315. Asbl AVICA
314. Niwenshuti
313. Dr. Leopold MUNYAKAZI
312. Line voided
311. Ruyundo
310. Freddy Usabuwera
309.Twambaze Aloys
308. Mzee Charles
307. DELMOND Quentin
306. Jacqueline
305. Canisius Rutikanga
304. Nyirandihano
303. Paul MUKIZA
302. Minani
301. Mpere Théodore
300. Jean-Baptiste Nkuliyingoma
299. Bikino Christian
298. Daphrose Nduwamungu
297. Gabriel MAINDO
296. Faustin M. Rukundo
295. Umutesi Irene
294. Docteur Jean-Paul PUTS
293. POULAIN
292. Victor
291. Jean Paul Rurangwa
290. Comite de Solidarida con Africa Negra Pamplona
289. line voided
288. Didier Coryn
287. Twagiramungu
286. Moise NTUNDA
285. Eugénie B.
284. Pierre RAFFIN
283. Dada Nubuhoro
282. Usengimana RICHARD
281. RUHUNGIRA Léon
280. Jean de Dieu Sinanga
279. Hakizimana Emmanuel
278. Habyarimana Malien
277. Nzabara Serge
276. Umutoni Salima
275. Moses Ntunda
274. Jose
273. Mbarushimana Fidele
272. Jean Pierre Habimana
271. Edouard Bareberaho
270. Nsabimana Bonaventure
269. Muneza Dony
268. THEO
267. Eduard Nkusi
266. TARDIF d’HAMONVILLE Philippe
265. BOURGES
264. Bahizi Johny
263. MUDELI
262. Ndali
261. Ndorimana Janvier
260. Dr. MBERABAHIZI Jean-Baptiste
259. Henry Rutsinzi
258. Rossignol Jacques
257. Murego Alphonse
256. Musabe Aimable
255. Mukasoso
254. ROUX
253. NSENGA no comments
252. BIVUGABAGABO Marcel
251. BIVUGABAGABO Marcel
250. Ikibaruta Jean Paul
249. John Calvin Nataki
248. Simba VRAIMENT
247. Robert Gakwandi
246. NYIRASAFALI Maria Goretti
245. Paul Mayonga
244. Daphy Sebatware
243. Ambrose Nzeyimana
242. Uwera
241. NKUNZUWIMYE Prudence
240. Albert Habi
239. Emmanuel Ndoruhirwe
238. Valentin Kavuna Rose
237. MANZI Fernand
236. Munyeshyaka Ildephonse
235. NICOL approuve
234. Mukabideri Thérèse
233. E. Kabalisa
232. MULINDAHABI Jean-Claude
231. NIYONGIRA Janvier
230. Emilien DUSABE
229. Nsengiyaremye Dismas
228. Kanyarwanda Yves
227. Sijyeniyo
226. Karege James
225. Janson
224. MUCYO Evariste
223. Jean De Dieu Kubwimana
222. Ngabo Gaston
221. Mathias Sahinkuye
220. GAUMER Annick
219. MARLIAC
218. L.Muyizere
217. Robert Karenzi
216. LPG édit Bravo.
215. Mbonyumutwa Ruhumuza
214. Goubarg Georgette
213. HABYARIMANA
212. Munyemana
211. Belbeze anne marie
210. Alexis Ndungutse
209. Chantal Uwimana 0045
208. Nsanzimana Fulgence
207. Pétronille Muhawenimana
206. Maurice Niwese
205. Habyarimana Pierre
204. Christophe Herinckx
203. Kanani Calixte
202. Bicamumpaka Bède
201. F. Munyandinda
200. RWALINDA Pierre Célestin
199. Christiaan DE BEULE
198. Rugomboka J.D.
197. Patrice de Pontcharra
196. Tuyisenge victor
195. Sakindi Pontien
194. Gustave Mutware
193. Marc Pauwels
192. Daphrose Nzabona
191. Syoen Martine
190. COSAR asbl
189. Mbirimo Pascal
188. Bagosora Achille
187. J. Mahieu Néant
186. Alex
185. Hagumimana
184. De Royer
183. Dr. James K. Gasana
182. FOUCAULT Emmanuel
181. KAGABO INNOCENT
180. Charles Ndenzayo Ndaziboneye
179. Emmanuel
178. Mukeshimana l.
177. Ruberwa
176. Kitenge Safari
175. Seyoboka Henri Jean Claude
174. Guillaume Murere
173. Jef MaCnty
172. Célestin Halindintwali
171. Dominique Nsengiyumva
170. MUBILIGI
169. Gahonzire Marie Clemence
168. Maximin Segasayo
167. Rita Loiseau
166. Paul FRANCIS
165. Shirubwoba
164. Robin Philpot
163. Jean Claude Rudakangwa
162. VIMBERT ARNAUD
161. Michele Balihe
160. Delmotte Pierre
159. Ingabire
158. MARASINGA Eléazar
157. Paulin MUSABE
156. Augustin Baziramwabo
155. Kagabo Paul
154. Rosalie Brown
153. Nshimiyimana
152. Charlet Christian
151. Yves Lambert Bernard
150. Ntambara Chris
149. Vanmarcke
148. Nsabimana Evariste
147. Ngarambe
146. EIGLIER Anne
145. Candebat Brigitte
144. Christian Bihoyiki
143. Veillard
142. Byilingiro
141. Bernard Bizimana
140. Ngabo Angelo
139. Wenceslas Twagirayezu
138. Klein
137. J.C. KAMALI
136. Général Habyarimana Emmanuel
135. Pierre Ngaboyisonga
134. Albert Ndagijimana
133. MUTABARUKA Pascal
132. Imanikundabayo
131. Ngirabatware Lionel
130. Christophe SCHRAMM
129. Nsengimana Enock
128. LEBEL Georges
127. MIQUEL
126. Jacques LORHO
125. Munyaneza
124. ROBARDEY Michel
123. FAUSTIN RUTAYISIRE
122. BENINTENDI Georges
121. Muhire Emmanuel
120. Eliat-Eliat
119. Turikumwe
118. Mbonampeka Stanis
117. Luc Marchal
116. Baron Didier
115. Anastase Mberabahizi
114. Hirwa Sibomana Graziella
113. Nshizirungu Epimaque
112. María Teresa Florensa Asensio
111. MATATA Joseph, (CLIIR)
110. Jerome Marron
109. Jault P
108. HAULIN
107. B de VILLELE
106. HABINEZA
105. Colonel Gérard DAVID
104. I.KAMALI
103. WACONGNE Eric
102. Natasha
101. Jean Christophe Nizeyimana
100. Ngarukiye Léon
99. Dupont Sylvie
98. Olivier NM
97. Maurin Xavier
96. Ndereyehe Charles
95. Mainguy Alexis
94. Raymond
93. Uhalde
92. Delaunay Marc
91. NIYOYITA FAUSTIN
90. Monier
89. Général D. TAUZIN
88. D.Unter
87. Safali Joseph Marie
86. LANCRENON Hervé
85. Richard
84. Marie Hakiza
83. Alain et Marie
82. Habiyambere
81. LE BIANNIC Jean
80. Christophe Boneza
79. Eche Nyota Eche
78. Karambizi
77. Edwige Murguet
76. SEBAHAKWA M.
75. C. Kayumba
74. MIMI
73. Baryifiriti Major
72. Jean D. Rwasibo
71. Alain Ménargues
70. TANGUY MYLENE
69. KUBWIMANA ETERNE
68. Maindron Gabriel
67. Habiyaremye, Faustin
66. NIZEYIMANA
65. Albert Kamana
64. Cándida Leal Pardo
63. Treguer
62. Cynthia McKinney
61. FONTRIER
60. Ndayambaje
59. Devos
58. Fiorenza Ferretti
57. NDAYISABA Elysée
56. DISSEGNA
55. Ramón Arozarena
54. Munyemana Daniel
53. Ntibiramira
52. Holderle
51. Mbahunzineza
50. Bampoliki Diogene
49. Eric Bahembera
48. Bahezayabo Augustin
47. Bakuramutsa Paulin
46. Solages Xavier et Jacqueline de
45. Bazunva Kim
44. Rukundo Aimable
43. Nshimyumukiza Jerome
42. Glück
41. DUPONT
40. Alexis Ndibwami
39. Jean Paul Rwasamanzi
38. NIYITEGEKA
37. Habyarimana Léon
36.Youki Stephen
35. Jean Gahururu
34. Innoccent Dukuzemungu
33. HABY
32. Kalisa Jean-Bosco
31. Sosthène MUNYEMANA
30. Gaspard Bukeyeneza
29. Paluku Jean
28. Theophile Habiyambere
27. LE GARGASSON Robert
26. Norman Smith
25. JDD
24. Pétin Gérard
23. Christopher Black
22. Lafourcade
21. MAURIN Jean-Jacques
20. FOUCHER
19. Nsengiyumva Prosper
18. BOURDEAU
17. Lenoir Cecile
16. Colcomb Bernard
15. RAFFIN Madeleine
14. L’HUILLIER
13. NEDELEC
12. Péan Pierre
11. Mwiseneza Gérard
10. Mudacumura Sylvestre
9. Viardot Jean-Marie
8. Philippe Robardey
7. Emmanuel NDUWAYEZU
6. Colonel Gilles DENAMUR
5. GOUTORBE Jean-Pierre
4. KANYAMIBWA Jacques
3. FABRIES
2. Colonel Jacques HOGARD
1. J.M.V NDAGIJIMANA

Tuesday, October 30, 2012

RWANDA-SOUTH AFRICA:URUBANZA RWA GENERALI NYAMWASA

PEREZIDA WA AFRIKA Y'EPFO NAWE ARI MU BASHINJWA GUHA UBUHUNGIRO GEN NYAMWASA!


Pretoria, Kuri uyu wa kabili taliki ya 30 ukwakira 2012, urubanza ruregwamo abantu n’inzego zitandukanye zo mu gihugu cy’Afrika y’epfo, kuba zarahaye Lt Jenerali Kayumba Nyamwasa ubuhungiro mu gihe cy’umunsi umwe gusa abusabye rwakomeje hano i Pretoria.

Uyu munsi ukaba wihariwe n’abunganira abaregwa uza kw’isonga akaba ari Perezida wa Repubulika ya Afrika y’epfo, agakurikirwa na Minisitiri w’ububanyi n’amahanga,hakaza Minisitiri ushinzwe ibyo mu gihugu imbere,Inzego zishinzwe umutekano zigera kuri esheshatu, abagize komite yemeza ko uwusaba ubuhungiro abaye impunzi n’abandi kugeza kuri nomero ya cumi na kabili ariwe Lt Gen Kayumba Nyamwasa. Naho abarega akaba ari imiryango ibiri ya sosiyete sivile ariyo CoMSA(Consortium for Migrants in SA) na SALC ( South African Litigation Centre).

Impapuro zerekena ko Lt Gen Kayumba Nyamwasa yasabye ubuhungiro bwa mbere mu kwezi kwa gatatu , zikongerwa iminsi mu kwezi kwa gatanu,nizerekana ko yabonye ubuhungiro kuya 22 kamena 2010 zahise zishyikirizwa umucamanza ni uko abarega baba baguye mu kantu!
Hakurikiyeho kubabaza impamvu nyamukuru ituma bahangayikishijwe nuko impunzi yahawe ubuhungiro kandi akazi kabo ari ukurengera impunzi.
Ndetse babazwa impamvu mu myaka yose bamaze bazana ibirego mu rukiko nta na rimwe bari bakaje gusabira impunzi ko yamburwa ibyangombwa, ni uko nta mpunzi n’imwe ihuje ikibazo na Lt Gen Nyamwasa yari yabagana dore ko bamaze imyaka irnga icumi bakora ako kazi? Bagerageje gutanga ibisobanuro bidatomoye ku buryo n’umucamanza hari aho yageze azunguza umutwe! Babajijwe niba barigeze begera uregwa nomero 12(Gen Kayumba Nyamwasa) ngo bamubaze ukuntu yabonye ubuhungiro bati shwi da! Umucanza yahise asubika urubanza nuko italiki bazagarukiraho mu rukiko bakazayimenyeshwa mu minsi iri imbere.

Ikigaragara muri uru rubanza ni uko iyi miryango ibiri urebye yishakiraga
Publicite naho ingingo zose batanga zerekana ko batigeze bashaka no kumenya ukuntu Lt Gen Kayumba Nyamwasa yahawe ibyangombwa,yewe n’impamvu Minisitiri ufite ubutabera mu nshingano ze zatumye ahakanira abanya Espanye n’Abafaransa kuboherereza Lt Gen Kayumba Nyamwasa!
\Photo: LT GEN NYAMWASA HAMWE NA BAMWE MU BAYOBOKE BA R.N.C\JOHANNESBURG\2012PEREZIDA WA AFRIKA Y'EPFO NAWE ARI MU BASHINJWA GUHA UBUHUNGIRO GEN NYAMWASA!


Pretoria, Kuri uyu wa kabili taliki ya 30 ukwakira 2012, urubanza ruregwamo abantu n’inzego zitandukanye zo mu gihugu cy’Afrika y’epfo, kuba zarahaye Lt Jenerali Kayumba Nyamwasa ubuhungiro mu gihe cy’umunsi umwe gusa abusabye rwakomeje hano i Pretoria.

Uyu munsi ukaba wihariwe n’abunganira abaregwa uza kw’isonga akaba ari Perezida wa Repubulika ya Afrika y’epfo, agakurikirwa na Minisitiri w’ububanyi n’amahanga,hakaza Minisitiri ushinzwe ibyo mu gihugu imbere,Inzego zishinzwe umutekano zigera kuri esheshatu, abagize komite yemeza ko uwusaba ubuhungiro abaye impunzi n’abandi kugeza kuri nomero ya cumi na kabili ariwe Lt Gen Kayumba Nyamwasa. Naho abarega akaba ari imiryango ibiri ya sosiyete sivile ariyo CoMSA(Consortium for Migrants in SA) na SALC ( South African Litigation Centre).

Impapuro zerekena ko Lt Gen Kayumba Nyamwasa yasabye ubuhungiro bwa mbere mu kwezi kwa gatatu , zikongerwa iminsi mu kwezi kwa gatanu,nizerekana ko yabonye ubuhungiro kuya 22 kamena 2010 zahise zishyikirizwa umucamanza ni uko abarega baba baguye mu kantu!
Hakurikiyeho kubabaza impamvu nyamukuru ituma bahangayikishijwe nuko impunzi yahawe ubuhungiro kandi akazi kabo ari ukurengera impunzi.
Ndetse babazwa impamvu mu myaka yose bamaze bazana ibirego mu rukiko nta na rimwe bari bakaje gusabira impunzi ko yamburwa ibyangombwa, ni uko nta mpunzi n’imwe ihuje ikibazo na Lt Gen Nyamwasa yari yabagana dore ko bamaze imyaka irnga icumi bakora ako kazi? Bagerageje gutanga ibisobanuro bidatomoye ku buryo n’umucamanza hari aho yageze azunguza umutwe! Babajijwe niba barigeze begera uregwa nomero 12(Gen Kayumba Nyamwasa) ngo bamubaze ukuntu yabonye ubuhungiro bati shwi da! Umucanza yahise asubika urubanza nuko italiki bazagarukiraho mu rukiko bakazayimenyeshwa mu minsi iri imbere.

Ikigaragara muri uru rubanza ni uko iyi miryango ibiri urebye yishakiraga
Publicite naho ingingo zose batanga zerekana ko batigeze bashaka no kumenya ukuntu Lt Gen Kayumba Nyamwasa yahawe ibyangombwa,yewe n’impamvu Minisitiri ufite ubutabera mu nshingano ze zatumye ahakanira abanya Espanye n’Abafaransa kuboherereza Lt Gen Kayumba Nyamwasa!
\Photo: LT GEN NYAMWASA HAMWE NA BAMWE MU BAYOBOKE BA R.N.C\JOHANNESBURG\2012

RWANDA: Rwanda: Eight-Year Sentence for Opposition Leader Victoire Ingabire Found Guilty of Two Charges in Flawed Trial

The prosecution of Ingabire for “genocide ideology” and divisionism illustrates the Rwandan government’s unwillingness to tolerate criticism and to accept the role of opposition parties in a democratic society. The courts should not be used for such political purposes.

Daniel Bekele, Africa director.
(Nairobi) – The guilty verdict on October 30, 2012, in the case of opposition party leader Victoire Ingabire is the culmination of a flawed trial that included politically motivated charges. The High Court in Kigali found her guilty of conspiracy to undermine the established government and denying the genocide, and sentenced her to eight years in prison.

Ingabire, president of the FDU-Inkingi opposition party, was arrested in the capital, Kigali, on October 14, 2010. She was charged with six offenses. Three were linked to “terrorist acts” – creating an armed group, complicity in terrorist acts, and complicity in endangering the state through terrorism and armed violence. The remaining three − “genocide ideology,” divisionism, and spreading rumors intended to incite the public to rise up against the state − were linked to her public criticism of the government in the period before the 2010 presidential elections. In its judgment, the court changed two of these charges and acquitted her of four others.

“The prosecution of Ingabire for “genocide ideology” and divisionism illustrates the Rwandan government’s unwillingness to tolerate criticism and to accept the role of opposition parties in a democratic society,” said Daniel Bekele, Africa director at Human Rights Watch. “The courts should not be used for such political purposes.”

Human Rights Watch cannot comment on the veracity of the charges relating to Ingabire’s alleged collaboration with armed groups, but is concerned that some of the evidence used to convict her appears to be unreliable.

The trial, which began in September 2011 and closed on April 25, was complex and marred by setbacks and delays. Ingabire, who pleaded not guilty, was tried alongside four co-defendants − Vital Uwumuremyi, Jean-Marie Vianney Karuta, Tharcisse Nditurende, and Noel Habiyaremye − who implicated her in alleged collaboration with armed groups.

All four pleaded guilty to charges of belonging to a terrorist movement, participating in terrorist acts, and creating an armed group. Uwumuremyi was sentenced to four years and six  months in prison,  Nditurende and Habiyaremye to three years and six months each, and Karuta to two years and seven months. All four are former members of the Democratic Forces for the Liberation of Rwanda (FDLR), an armed group operating in eastern Congo that consists in part of individuals who took part in the 1994 genocide in Rwanda. The FDLR has committed numerous atrocities against civilians in eastern Congo in recent years.

Ingabire was accused of collaborating with the FDLR and planning to form a new armed group, the Coalition of Democratic Forces (CDF).

“Several factors lead us to conclude that Ingabire did not receive a fair trial,” Bekele said. “These include the politically motivated charges, such as “genocide ideology,” doubts about the reliability of some of the evidence, senior government officials’ public statements before the trial about Ingabire’s guilt, and broader concerns about the lack of independence of the Rwandan judiciary in politicized cases.”

Possible Coercion in Military Custody and Witness Intimidation
During the trial, it emerged that three of Ingabire’s co-defendants had been detained at Camp Kami, a military camp. A witness for the defense cast doubt on the reliability of the testimony of at least one of them, raising questions about their detention conditions and the possibility of coercion.

Independently of its research into this trial, Human Rights Watch has received information that other detainees in military custody, including at Camp Kami, have been put under intense pressure, and in some cases tortured, to extract confessions. Some alleged that they were ordered to incriminate Ingabire and other government opponents, even though their cases were unrelated.

During Ingabire’s trial, a witness called by the defense undermined the credibility of testimony against Ingabire by Uwumuremyi, one of the co-defendants. The witness, Michel Habimana, said that he and Uwumuremyi had been detained together in Camp Kami in 2009. He claimed that Uwumuremyi was induced to incriminate Ingabire and had admitted to Habimana he did not even know her. Habimana said that Uwumuremyi had once asked him to collaborate with the intelligence services too to incriminate Ingabire, but that Habimana had refused. The court did not discount Uwumuremyi’s evidence, however.

Habimana, also known as Edmond Ngarambe, is a former spokesman for the FDLR and is serving a prison sentence in Kigali on genocide-related charges. After he testified in court, he was subjected to intimidation. Prison authorities searched his prison cell on the orders of the prosecution. Habimana told the court that all his personal documents were seized, including notes he had prepared for his court statement. In court the prosecution confirmed the search by producing the notes. In a highly unusual procedure, Habimana was also questioned out of court by prison authorities, without a lawyer.

Two of the other co-defendants, Nditurende and Habiyaremye, revealed in court that they too had been detained for several months incommunicado at Camp Kami. Nditurende stated that he had been questioned several times by people he believed were intelligence agents, without access to a lawyer.

Political Bias in the Justice System
The atmosphere surrounding Ingabire’s trial was politically charged long before her first court appearance. From early 2010 − several months before Ingabire was arrested − senior Rwandan government officials, including President Paul Kagame, publicly undermined the presumption of innocence, using language that strongly indicated their belief that Ingabire was guilty.

For example, Foreign Affairs Minister Louise Mushikiwabo told The Independent newspaper on August 7, 2010: “She is a criminal… She is bad news, she is connected to the FDLR and terrorist groups and she has a criminal history” and told The East African on May 3, 2010: “There is no place for people like Ingabire in Rwanda. Not now and not in many years.”On June 30, 2010, Local Government Minister James Musoni was quoted by the Rwanda News Agency as saying: “Ingabire is like the advance party of the FDLR.”

Such comments were amplified in pro-government newspapers, in particular The New Times, which published numerous articles extremely hostile to Ingabire, particularly in the months leading up to the 2010 presidential elections.

“The odds were stacked up against Ingabire before any evidence had been produced,” Bekele said. “In these circumstances, it was highly unlikely she would receive a fair trial.”

Human Rights Watch noted that the Rwandan justice system has undergone positive reforms, but said that these have been undermined by the politicization of the judiciary. The Rwandan justice system lacks independence, and judges, prosecutors, and witnesses remain vulnerable to pressure from the government, especially in cases involving opponents and critics.

Crushing Dissent
The 2008 genocide ideology law, under which Ingabire was charged, has been used as a tool to silence criticism of the government. The definition of “genocide ideology” is very broad and imprecise, leaving the law open to abuse. People such as Ingabire who have spoken out about crimes committed by the ruling Rwandan Patriotic Front (RPF) against Hutu civilians since 1994 have been particularly vulnerable to accusations of “genocide ideology.” Ingabire challenged the constitutionality of the accusation of genocide ideology but on October 18, the Supreme Court ruled that her challenge was unfounded.

Initial reports indicate that in its judgment on October 30, the High Court did not convict Ingabire for genocide ideology but for genocide denial under a 2003 law.

“The Rwandan government has a legitimate responsibility to prevent the kind of hate speech and incitement to ethnic violence that led to the genocide in 1994,” Bekele said. “However, the responsibility to prevent violence should not be used as an excuse for stifling criticism or prohibiting discussion of certain events − nor should it be invoked as a pretext for delaying democratic reforms.”
In 2010, the Rwandan government embarked on a revision of the genocide ideology law. An amended version was approved by the Council of Ministers on June 27 and is currently before Parliament.

Human Rights Watch urged the government to ensure that the revised version of the “genocide ideology” law guards against abusive prosecutions and the criminalization of speech that lacks the intent and effect of provoking violence.

Preventing Political Pluralism
Freedom of expression and association are severely restricted in Rwanda. Two years after presidential elections in which Kagame was re-elected with more than 93 percent of the vote, Rwanda effectively still has no functioning opposition parties. The RPF dominates the political scene and faces no meaningful challenge from other parties represented in parliament.

The FDU-Inkingi has not been able to register as a political party, despite several attempts before the 2010 elections. It has been further weakened since Ingabire’s arrest and, like other opposition parties, is now barely able to function in Rwanda.

Several other members of the FDU-Inkingi have been threatened, arrested, and detained, and some prosecuted. In September, eight members of the FDU-Inkingi were arrested in Kibuye, in western Rwanda, and accused of  holding illegal meetings. They were charged with inciting insurrection or trouble among the population. They remain in preventive detention. On September 8, Sylvain Sibomana, secretary general of the FDU-Inkingi, and Martin Ntavuka, FDU-Inkingi representative for Kigali, were detained overnight by the police near Gitarama, after making critical comments about government policies during an informal conversation on a bus. The police reproached them for being too critical of government policies and claimed their party was holding illegal meetings. They were released the following day without charge. In April 2011 two FDU-Inkingi members, Anastase Hagabimana and Norbert Manirafasha, were arrested in connection with a draft statement by their party criticizing an increase in the cost of living in Rwanda. Manirafasha spent two weeks in prison and Hagabimana four months.

Other opposition parties have had similar treatment. Bernard Ntaganda, founding president of the PS-Imberakuri party, is in prison for expressing his views and criticizing the government. He was arrested on June 24, 2010, just weeks before the presidential elections, and charged with endangering national security, “divisionism,” and attempting to organize demonstrations without authorization. On February 11, 2011, he was found guilty and sentenced to four years in prison – a sentence confirmed by the Supreme Court on April 27, 2012.

Two other PS-Imberakuri members, Sylver Mwizerwa and Donatien Mukeshimana, were sentenced in August 2010 to three years and two years respectively for “rebellion” and destruction of property, allegedly for breaking into the PS-Imberakuri office after the landlord had reclaimed it. Mukeshimana was released in August after serving his sentence; Mwizerwa remains in prison.

Other members of the party have been repeatedly harassed, threatened, and intimidated, and questioned repeatedly by the police in connection with their political activities. On September 5, Alexis Bakunzibake, vice-president of the PS-Imberakuri, was abducted by armed men in Kigali, blindfolded and detained overnight in a location he could not identify. His abductors questioned him about the PS-Imberakuri’s activities, its membership and funding, and its alleged links with other opposition groups. They tried to persuade him to abandon his party activities, then covered his eyes again, drove him to an undisclosed location, and dumped him across the border in Uganda.

A third opposition party, the Democratic Green Party of Rwanda, has been severely affected by the murder of its vice president in July 2010 and the subsequent decision by its president, Frank Habineza, to flee the country. Like the FDU-Inkingi, the Democratic Green Party has been unable to register in Rwanda, due to a succession of administrative and other obstacles by local and national authorities. In September, Habineza returned to Rwanda to try to register the party once again with a view to participating in the 2013 parliamentary elections.

Targeting Journalists
Journalists and other critics have also been prosecuted in connection with the expression of critical views. In August, Stanley Gatera, editor of the newspaper Umusingi, was arrested in connection with an opinion article published in his newspaper about marital stability and the alleged problems posed − in the author’s view − by the supposed allure of Tutsi women. He was charged with discrimination and sectarianism and tried in October. He remains in prison awaiting the court’s judgment.

In April, Epaphrodite Habarugira, a radio announcer at Radio Huguka, was arrested and charged with “genocide ideology” after apparently making a mistake when reading a news broadcast and accidentally mixing up terms when referring to survivors of the genocide. He spent three months in prison before being acquitted and released in July. The state prosecutor has appealed his acquittal.

Agnès Uwimana and Saidati Mukakibibi, of the newspaper Umurabyo, are both in prison after being sentenced in February 2011 to 17 and 7 years respectively in connection with articles viewed as critical of the government and Kagame. On appeal, the Supreme Court on April 5 reduced their sentences to four and three years respectively. It upheld charges of endangering national security against both women, and a charge of defamation against Uwimana, the newspaper’s editor. It dropped charges of minimization of the 1994 genocide and divisionism against Uwimana.

Monday, October 29, 2012

RWANDA:Ibarwa Ihuriro ry'Inyabutatu-RPRK ryandikiye Perezika Paul Kagame rimusaba kwegura

Story by: editor
Email: editor@inyabutatu.com
Posted: 2012-10-29
Comments: 0
Source: Ihuriro ry'Inyabutatu-RPRK
Ref: RK/12/09/011
Nairobi kuwa 30th Ukuboza 2011
Bwana Paul KAGAME
Perezida wa Repubulika y’u Rwanda
Urugwiro Village P O BOX 15 KIGALI- RWANDA
Impamvu: Kwegura ku mwanya wa Perezida wa Repubulika y’u Rwanda
Bwana Perezida wa Repubulika,
1-Mu ijoro ryo ku itariki ya 30/11/2011, umunyamakuru Charles Ingabire wari ukuriye ikinyamakuru inyenyerinews.com cyandikirwa kuri internet, akanaba yari n’umuyobozi w’ikindi kinyamakuru cyitwa Ukuri News cyandikirwa mu mujyi wa Kampala muri Uganda, yarishwe arashwe. Ingabire Charles ni umunyamakuru w’umucikacumu rya Génocide yo muri 1994 mu Rwanda. Yavuye mu Rwanda ahunze Leta mubereye umuyobozi yashakaga kumwica, kandi mu nshingano zayo z’ibanze ariyo yakagombye kumurinda. Abarengera uburenganzira bw’ikiremwamuntu, ibinyamakuru binyuranye, n’abandi bantu bakurikiranira hafi ibibera mu Rwanda kandi bikorwa na Leta y’u Rwanda, bashingiye ku bimenyetso binyuranye bifatika, bemeza ko Charles Ingabire yazize kuba mu nyandiko ze yararanzwe no kunenga bikomeye ubutegetsi bwanyu. Bwari uburenganzira bwe busesuye nk’undi munyarwanda wese, by’umwihariko nk’umunyamakuru.
Muri mu ruzinduko rw’akazi I Kampala ho muri Uganda, abanyamakuru bababajije ku birebana n’iryo yicwa ry’umunyarwanda kandi arashwe. Ntimwigeze munababazwa ko ari umwe mu bana b’u Rwanda wapfuye, kabone n’iyo mwaba mutabona ibintu kimwe, ahubwo mwihutiye kumushinja ko yavuye mu Rwanda yibye. Nk’ umukuru w’igihugu ni irihe tegeko ribemerera kuba umushinjacyaha? Ibyo mwabikoze nta burenganzira mubifitiye, nta n’ibimenyetso mufite . Muzi neza ko itegekonshinga mwishyiriyeho ku itariki ya 04/06/2003 ritabemerera kwivanga muby’ubucamanza. Ikindi ni uko, biramutse ari nabyo, Charles Ingabire yari gushyikirizwa ubutabera ( tuzi ko butabaho mu Rwanda), ntabwo yari kwicwa. Si nabyo mwari gushyira imbere mushinja umuntu wapfuye udashobora kwisobanura ku byaha ashinjwa n’Umukuru w’igihugu.
2- Namwe ubwanyu murabona ko biteye isoni n’agahinda, igihe mubwira isi yose ko mwe na FPR muyobora arimwe mwahagaritse Génocide, none akaba ari mwe mukekwaho kwica no kwicisha abacikacumu b’iyo Génocide baba abari mu gihugu, ndetse n’abashoboye kubahungira hanze y’igihugu.
3- Nyakwubahwa Perezida wa Repubulika, muzi ko mbere yo gufata ubutegetsi mukoresheje imbunda, mukekwaho kuba mwarishe, mukanamena amaraso menshi y’abanyarwanda ndetse n’ay’abanyamahanga. FPR mubereye ku isonga yishe abanyarwanda bo mu bwoko bw’abahutu bazira gusa ko ari abahutu kuva intambara yatangira muri 1990 kugeza muri 1994. Mu duce FPR yari yigaruriye, mwahamagaraga abantu ngo bajye mu nama, bose mukabica ntihagire n’umwe urokoka. Mwafungiranye abantu mu mazu muratwika, mwishe abantu benshi, abagore, abagabo, impinja n’abakecuru mukoresheje udufuni n’ingoyi mwise ‘akandoyi’. Mwakuye abantu mu byabo barenga miliyoni, baba impunzi mu gihugu cyabo muri Nyacyonga n’ahandi mu gihe kirenga umwaka wose, Ibimenyetso bifatika birahari n’abagabo babihagazeho barahari. Mu gihe kimwe, mwishe kandi mwicisha abana b’abatutsi bavaga mu Rwanda, mu Burundi, muri Tanzaniya no muri Congo. Baje mubasabye ababyeyi babo, abandi baje mu ngabo z’umutwe wa FPR yababwiraga ko bahaguruka bakarenganura abatutsi no guharanira uburenganzira bwabo Leta ya Perezida Juvenal Habyarimana yabavukije. Bishwe bazira ko bashobora kuba baje ari intasi za Leta ya Habyarimana. Abandi bazize ko bari bavuye muri za Kaminuza no mu mashuri yisumbuye n’amakuru, igihe abo bari baje basanga baturutse mu gihugu cya Uganda batari baragize amahirwe yo kwiga biturutse ku kibazo cy’ubuhunzi bamazemo igihe kirekire. Mbere y’uko urugamba rwa FPR rwiswe urwo kwibohoza rutangira, mwari mwungirije umukuru w’iperereza mu gihugu cya Uganda. Mushinjwa kuba, mwitwaje ububasha mwahawe n’uwo murimo mwarishe abantu benshi b’inzirakarengane barimo abaturage ba Uganda, n’abanyarwanda bari muri icyo gihugu, kugeza ubwo muhabwa izina rya Pilato. Bose bazize ko mwari mufite imyumvire itandukanye.
Urugamba rwa FPR rugitangira, mukekwaho kuba arimwe mwateguye kandi mugashyira mu bikorwa iyicwa rya Général Major Fred Gisa Rwigema ku itariki ya 02/10/1990. Général-Major Fred Gisa Rwigema yaharaniraga ko Umwami Kigeli V Ndahindurwa yataha mu Rwanda . Mwebwe mwari mugambiriye gufata ubutegetsi bwose ku nyungu zanyu bwite n’iz’agatsiko mwari mufatanije kandi mugifatanije. Niko byagenze, umugambi mwawugezeho mumaze kumena amaraso menshi y’inzirakarengane z’abahutu, abatwa, n’abatutsi ndetse n’ay’abanyamahanga.
4- Amaperereza yose yakozwe yemeza ko muri ku isonga mu bakekwaho kuba ku itariki ya 06/04/1994, mwarahanuye indege ya Perezida Juvenal Habyarimana, wari umukuru w’u Rwanda, ari kumwe na Perezida Cyprien Ntaryamira w’ I Burundi n’abafasha babo ba hafi bari kumwe muri iyo ndege, ndetse n’abapilote bayo bakomoka mu gihugu cy’ubufaransa. Icyo gikorwa cy’iterabwoba kigayitse, cyahitanye abakuru b’ibihugu bibiri, n’abandi bantu b’inzirakarengane, ntimwigeze mushaka ko ukuri kujya ahagaragara. Nk’umukuru w’igihugu ni mwe mwari mufite inshingano zo gushyira ukuri ahagaragara kubijyanye n’iyicwa rya Général Fred Gisa Rwigema wari ukuriye FPR, yamara kwicwa akaba ari mwe mwamusimbuye. Ni namwe mwari mufite kandi mugifite inshingano zo gushyira ahagaragara iby’urupfu rwa Perezida Habyarimana wishwe ku nyungu zo kugira ngo mufate ubutegetsi bwose ku ngufu. Mugamije guhisha ukuri, no gukomeza kwubakira politike yanyu ku kinyoma, mwanze nkana ko hajyaho amatsinda yigenga ngo akore iperereza ritabogamye kuri ubwo bwicanyi bwombi ndengakamere. Mbere y’urupfu rw’abo bakuru b’ibihugu bombi, Mukekwaho kuba mwaragize uruhare rufatika, muri gatozi cyangwa icyitso, mu rupfu rwa Perezida Melchior Ndadaye, Perezida wa mbere w’umuhutu w’I Burundi wari watowe binyuze muri Demokarasi. Yazize gusa ko yari umuhutu. Mutekereza igikorwa cyo kwica Perezida Juvénal Habyarimana, mwari muzi neza ko bizagira ingaruka mbi ku banyarwanda bo mu bwoko bw’abatutsi bari imbere mu gihugu. Ibimenyetso bifatika byari bihari byari gutuma mutekereza kabiri mbere yo gukora kiriya gikorwa cy’iterabwoba kigayitse. Ikimenyetso gikomeye ni iyicwa rya Perezida Ndandaye wishwe ku itariki ya 23/10/1993, urupfu rwe rwakurikiwe n’umwuka mubi watumye urwikekwe hagati y’abahutu n’abatutsi bo mu Rwanda rurushaho kwiyongera. Urwikekwe rwari rwarabyukijwe n’intambara ya FPR yo kuwa 01/10/1990 no gufungwa kwakurikiyeho kw’abatutsi bo mu Rwanda bakekwagaho ko ari ibyitso bya FPR.
Nubwo bitavanaho na busa icyaha abahutu b’intagondwa bishe abatutsi babaziza ko ari abatutsi,ntawashidikanya ko Genocide yakorewe abatutsi bo mu Rwanda muyifitemo uruhare runini. Hari ibimenyetso simusiga kandi bifatika byerekana ko umugambi mubisha wo guhanura indege y’uwahoze ari umukuru w’igihugu Juvenali Habyarimana wacuriwe mu nama yabereye ku Mulindi wa Byumba. Iyo nama yari iyobowe namwe ubwanyu mu ntangiriro z’ukwezi kwa gatatu 1994. Muribuka ko bamwe mu byegera byanyu nka Honorale Tito Rutaremara na Ministre Patrick Mazimpaka, bababwiye ko kurasa indege y’umukuru w’igihugu bizagira ingaruka mbi kubanyarwanda bo mu bwoko bw’abatutsi bari imbere mu gihugu. N’akababaro kenshi bakubwiye ko icyo gikorwa gishobora gutuma haba itsembatsemba ry’abatutsi bari mu Rwanda. Mwarabyanze mufata icyemezo kidakuka ko bigomba kuba uko mwabitekereje. Mwahise munategeka ko missile ebyiri zo mu bwoko bwa SAM 7 zabarindaga hamwe na Colonel Alexis Kanyarengwe zijyanwa i Kigali muri CND gutegura icyo gikorwa. Lieutenant Frank Nziza ( ubu ni Major) hamwe na Caporal Eric Bizimana (ubu ni Capitaine) kandi bose bakiri mu ngabo zibarinda, bahise bajyana nazo.
Ni nabo bombi barashe indege. Inkiko zitabogamye nizimara kubisesengura biraboneka ko arimwe mwayiteguye kandi mutuma Génocide yamaze abanyarwanda ishyirwa mu bikorwa mugamije kwifatira ubutegetsi bwose ku ngufu. Ni nayo mpamvu urukiko rwa Arusha rutashoboye kwerekana uwaba yarateguye Génocide, kandi bigaragara ko yabayeho. Ukuri ku ihanurwa ry’indege kwarirengagijwe nkana, ahubwo urucyiko rushishikazwa, rufatanije n’ubutegetsi bwanyu, gushakira ibyaha no gushinja abo mwatsinze mushaka guhora, kwihimura, no kubacecekesha burundu. Urukiko rwa Arusha nirufunga imiryango nkuko rubiteganya rutababajije iby’ihanurwa ry’indege ya Perezida Habyarimana kandi rufite ububasha, ubushobozi n’ibimenyetso, ruzaba rwirengagije ubutabera, kandi ruteranije abanyarwanda aho kubunga.
Colonel Bagosora Théoneste mwashinje ko ariwe uri ku isonga mubateguye Génocide yo mu Rwanda, ndetse akanayishyira mu bikorwa, urukiko rwa Arusha mu rwego rw’ubujurire rwamuhanaguyeho icyaha cyo gutegura Génocide. Mu gihe kimwe Ministre w’intebe wa Leta y’abatabazi Yohani Kambanda,munyandiko yashyize ahagaragara ku itariki ya.10/11/2011 yongeye kwemeza ko we na Leta ye batigeze bategura Génocide. Nkuko Procureur w’urukiko rwa Arusha Madame Carla Delpont yabivuze mu kwezi kwa gatatu 2008 ko afite ibimenyetso simuziga bigaragaza ko arimwe mwahanuye indege. Major Dr Théogène Rudasingwa,wari Umunyamabanga mukuru wa FPR akaba yarabaye n’umukuru w’ibiro byanyu ndetse akaba na ambasaderi w’u Rwanda muri Loni yabyemeje mu nyandiko ko arimwe mwamubwiye ko mwahanuye indega ya Perezida Juvena Habyarimana.
Igihe kirageze ngo abanyarwanda bave mu gihirahiro bamenye imvo n’imvano ku mahano yabahekuye. Ubu inzira isigaye yo kumenya ukuri ni imwe. Ni uko mwashyikirizwa ubutabera butabogamye.
5- Mbere y’uko FPR mwari mubereye ku isonga, na n’ubu mukiyobora ifata ubutegetsi ku ngufu, munashinjwa ko mwakoresheje ubwicanyi bw’indengakamere kugira ngo muharabike Leta ya Juvénal Habyarimana, muyishinja ko yica abatavuga rumwe nayo. Ni muri urwo rwego FPR yishe ba Ministre Gatabazi, Umunyamabanga mukuru w’ishyaka rya PSD, yica Bwana Gapyisi Emmanuel, Landuard Ndasingwa n’abandi… Ntabwo FPR mwari muyoboye yibasiye abahutu gusa. Yishe n’abatutsi kugira ngo Leta ya Juvenal Habyarimana ishinjwe ko yatangiye Génocide. Ku itariki ya 04/02/1993, mwohereje commandos kujya kwica abatutsi b’abagogwe kugira ngo bishyirwe kuri Leta ya Juvenal Habyarimana. Bityo haboneke impamvu yo kugaba igitero mubeshya amahanga ko mugiye gutabara abatutsi. Nyuma yo kwica abagogwe FPR, yirengagije imishyikirano hagati y’impande zombi zari mu mirwano yari igeze kure Arusha mu gihugu cya Tanzaniya, yagabye igitero kuwa 08/02/1993 cyayogoje igihugu. Umugambi mwari mufite wari uwo gufata ubutegetsi bwose ku ngufu za gisirikare. Ni mwe nk’umuyobozi mukuru w’igisirikare cy’uwo mutwe, mugomba kubazwa kandi mukaryozwa n’ubutabera bwigenga iby’ubwo bwicanyi ndenga kamere bwakorewe abanyarwanda bo mu bwoko bw’abagogwe.
6- Bwana Perezida wa Repubulika, murashinjwa kandi kuba mwarishe abayobozi bakuru ba Kiliziya Gatolika mwiciye i Gakurazo ho muri Perefegitura ya Gitarama ku itariki ya 05/06/1994. Mushinjwa kuba mwarishe ba Musenyeri Visenti Nsengiyumva, Umushumba wa Kigali, Musenyeri Tadeyo Nsengiyumva, Umushumba wa Kabgayi, Musenyeri Yozefu Ruzindana, Umushumba wa Byumba. Mushinjwa kandi urupfu rwa Musenyeri Phocas Nikwigize, Umushumba wa Ruhengeri warigishijwe n’abasirikare ba FPR, ku mupaka wa Goma – Gisenyi atahutse avuye mu buhungiro , nyuma akicwa n’abasirikare ba FPR mwari mukuriye muri 1996.
7-Mbere y’uko mwambuka mukajya kwica impunzi z’abahutu bahungiye mu gihugu cya Kongo, ndetse no kwica abanyekongo babacumbikiye, mwabanje kwica impunzi z’abahutu zari mu nkambi ya Kibeho ku Gikongoro. Imiryango itegamiye kuri Leta yemeza ko hagati y’amatariki 18 na 22 /04/ 1995 mwishe impunzi z’abahutu barenga 60,000. Abashoboye kurokoka, FPR yabakurikiranye mu mayira n’aho batahaga hose irabica. Ubwo bwicanyi bwakorewe mu Rwanda, bugakorwa n’ingabo mwari mubereye ku isonga nta butabera bwigeze bushaka kumenya uko byagenze kugira ngo abakoze ayo mahano babiryozwe.
Nyakubahwa Perezida wa Repubulika murumva ko mutakwisasira imirambo y’inzirakarengane zingana zityo, ngo mwiyorose amaraso yazo, ngo mutabibazwa n’ubutabera mwitwaje ubudahangarwa mwihaye mufata ubutegetsi mukoresheje imbunda,mukabishimangira mwiba amatora ubugira kabiri. Nta budahangarwa mukwiye kuko ubutegetsi mwabwibye rubanda, ntimwabuhawe na rubanda. Impunzi z’abahutu zari muri Kongo nkuko mwabyivugiye ngo ‘twarabacyuye abandi twarabarashe, zarishwe zizira gusa ko ari abahutu, zihambwa mu byobo rusange nkuko rapport ya ONU (Mapping report) ibyerekana neza. Iyo mapping report yerekana neza uruhare runini mubifitemo nk’uko namwe mubyiyemerera. Perezida wa Congo Lawurenti Desideri Kabira yabyemeje atarapfa ku itariki ya 19/11/1998 mu kiganiro yagiranye n’ikinyamakuru ‘ Le soir’ cyo mu gihugu cy’Ububiligi ko mwishe impunzi z’abahutu.
Munashinjwa kandi mu gihe kimwe, kuba mwarishe, cyangwa mukicisha abatutsi b’abanyekongo bo mu gice cy’abanyamurenge. Bamaze kwanga kuba igikoresho cyanyu, mwohereje Colonel Dani Gapfizi (ubu usigaye ari kwipeti rya Brigadier General) wari uyoboye igitero cyabagabweho, abica ku bwinshi. Abashoboye kurokoka iryo cumu ryanyu baratatanye bata ibyabo, abatarashoboye guhungira mu yandi mahanga ubu bamaze imyaka igera kuri 15 bari mu makambi mu Rwanda. Inkurikizi zabyo zose ni mwe zigomba kuryozwa.
8- Bwana Perezida wa Repubulika, mwahekuye u Rwanda. Ibigwi byanyu ni birebire kuko mwishe kandi mwicisha abanyarwanda abahutu, abatwa , abatutsi ndetse n’abanyamahanga. Ntawabarondora bose ngo bishoboke. Mwishe Seth Sendashonga, mwica Colonel Lizinde, mwica umucuruzi Bugirimfura, abo bose mubasanze aho babahungiye i Nairobi muri Kenya. Bahunze ubutegetsi bwanyu kandi aribo mwakoresheje nk’abahutu b’ibikoresho kugira ngo mugere ku nyungu zanyu bwite.Mwishe Kabera Assiel, ba Rwisereka, abatutsi bakoreye FPR batizigama, igihembo kiba kwicwa. Mwica Jean Leonard Rugambage w’umunyamakuru, mwicisha Ministre Juvenal Uwiringiyimana mu bu birigi mumuziza ko yari amaze gutahura umutego mwashakaga kumutamo mufatanije n’abidishyi b’ingoma yanyu bakora mu rukiko Arusha, n’abandi bo mu bubiligi….n’abandi n’abandi.
9-Mwafashe ubutegetsi ku ngufu kandi nyuma ya genocide mwarayikoresheje ku nyungu zanyu. Mu rwego rwo kwikiza abatavuga rumwe n’ubutegetsi bwanyu, mukimara gufata ubutegetsi ku ngufu nyuma yo kumena amaraso menshi y’inzirakarengane, mwakoze liste y’abanyrwanda bo mu bwoko bw’abahutu gusa mutavuga rumwe cyangwa se bashobora kubangamira inyungu zanyu bwite. Mubahamya icyaha cyo gutegura no gushyira mu bikorwa Génocide, mukora amalisiti nta bimenyetso bibahamya icyaha, amalisti muyatangaza mu igazeti ya leta, muyakwirakwiza isi yose mugambiriye kubabuza amahwemo aho babahungiye.
Bamwe byabaviriyemo gufungwa, abandi bimwa ubuhungiro mu bihugu bahungiyemo, abandi bakurwa ku mirimo bari babonye aho bahungiye, abandi batotezwa n’abene gihugu babita abicanyi. Byose mwabikoze muzi neza ko byubatse ku kinyoma. Mu bafungiwe Arusha bashinjwa ko bari mu rwego rw’abo mwise ba Ruharwa hamaze guhanagurwaho icyaha abari mu nama ya Leta nka Ministre Ntagerura, Ministre Rwamakuba, Ministre Bizimungu, Ministre Bicamumpaka, hagirwa umwere Géneral Kabirigi wari ushinzwe ibikorwa bya gisirikare, hahanagurwaho icyaha Prefet Bagambiki, na Protais Zigiranyirazo mwitiriraga akazu kateguye Génocide. Abo bose mwatumye bafungirwa ubusa igihe kirekire mubizi neza ko ari abere. Imiryango yabo ibura kivurira, ibintu byabo birasenyuka ibindi murabyangiza, ndetse n’aho bafunguriwe kubera ikinyoma cyanyu mwabeshye isi yose bakaba ntagihugu cyashoboye kubakira. Hari abandi bagifungiye Arusha, no mu gihugu hirya no hino, cyangwa ahandi, ari abakatiwe ari n’abatarakatirwa, bose nta butabera babonye kuko ikinyoma mwubakiyeho ingoma yanyu, nubwo gitangiye kujya ahagaragara, cyabaye ingorabahizi.
10- Nyakwubahwa Perezida wa Repubulika, si abanyarwanda gusa mwahekuye. Nkuko umucamanza Fernandi Andreu wakoze iperereza rinonosoye abyemeza kandi abibashinja. Ashingiye ku bimenyetso bifatika, abashinja kuba mwarishe muri gatozi cyangwa icyitso abagiraneza b’abasipanyolo 9 bakurikira: -Joaquím Vallmajó, -Servando Mayor, -Julio Rodríguez, -Miguel Angel Isla, -Fernando de la Fuente, -Flors Sirera, -Manuel Madrazo, -Luis Valtueña , -Isidoro Uzcurun. Mushinjwa kandi kuba mwarishe mukoresheje ingabo mukuriye umunya Canada witwa Claude Simard ku itariki ya 18/10/1994 i Gitarama. Ku itariki ya 02/02/1997, nabwo mushinjwa kuba mwarishe undi munya Canada witwa Guy Pinard wari umaze imyaka 35 mu Rwanda i Kampanga ho mu Ruhengeri.
11- Nyakubahwa Perezida wa Repubulika mwaranzwe kenshi no gukurikirana impunzi zabahunze hanze y’igihugu kugira ngo muzicireyo. Rimwe na rimwe umugambi mubisha ukamenyekana mutaramena amaraso nkuko byagenze mu bwongereza mushaka guhitana Musonera, mu gihugu cya Afurika yepfo mushaka kwica Général Kayumba Nyamwasa mwasangiye akabisi n’agahiye.
12- Nyakubahwa Perzida wa Repubulika, Biteye isoni n’agahinda kuba ubucamanza bwakagombye kwigenga mwarabuhinduye intwaro yo gukomeza kuniga, guheza,no gupfukirana abatemera ubutegetsi bw’igitugu mwashyizeho mukoresheje imbunda. Mu bizi neza kandi mubigambiriye mukomeje gushinja abahutu muri rusange ibyaha bya Génocide, mu gihe mushinja abatutsi mudashaka ubujura no guhungabanya umutekano w’igihugu Madame Victoire Umuhoza Ingabire, bigaragara ko azira ibikorwa bya Politiki, cyane cyane kuba yaraje mu Rwanda kwiyamamaza ashaka guhatanira namwe umwanya wo kuba umukuru w’igihugu. Ni uburenganzira bwe. Kandi kuba ibitekerezo bye yagaragaje bitandukanye n’imyumvire yanyu nta gitangaza kirimo.
Igihe yemera ko mu Rwanda haba amoko, kandi ko hapfuye abahutu n’abatutsi, ndetse bose bakaba bakwiye ubutabera, mwe mwemeza ko nta moko abaho mu Rwanda, mwahindukira mukavuga ko abahutu bishe abatutsi babaziza ko ari abatutsi. Mwagera ku bahutu bapfuye kandi mubifitemo uruhare mukagoreka indimi. Ibitekerezo byanyu ntaho byazigera bihura n’ibya Madame Victoire Ingabire. Abanyarwanda bonyine nibo bafite uburenganzira bwo guhitamo uvuga ukuri bemera. Igisubizo ntabwo ari ukumushyira mu buroko, mugahimba abamushinja ibinyoma bigaragarira buri wese ko ari ikinamico, namwe mukemeza ko yemeye ibyaha mutarigeze mugera mu cyumba cy’urucyiko ababuraniramo ! Maitre Ntaganda, Karoli Ntakirutinka, Niyitegeka, Déogratias Mushayidi, bose bafungiwe ibikorwa bya Politiki. By’umwihariko kuri Madame Umuhoza Ingabire Victoire, mu Kiganiro mwagiranye n’abanyamakuru ku itariki ya 11/12/2011igihe mwari mu ruzinduko i Kampala, mwaratinyutse mubeshya isi yose ngo Madame Victoire Ingabire yemeye ibyaha.
Ni irihe tegeko ribaha uburenganzira bwo kwivanga mu bucamanza bwagombye kuba bwigenga ? Perezida wa Repubulika amenya ate ko uregwa yemeye ibyaha urubanza rukiburanwa ? Ni uwuhe mucamanza uzavuguruza Perezida wa Repubulika wamaze gutangaza ko Madame Victoire yemeye ibyaha ? Mwamuhamije ibyaha atararangiza kuburana, nta n’uburenganzira mubifitiye. Igisigaye ni ukumukatira. Murumva atari urukoza soni ku gihugu cyagombye kugendera ku mategeko? Binyuranye n’itegeko nshinga mwishyiriyeho.
13- Nyakubahwa Perezida wa Repubulika,
Tumaze kubona aya marorerwa yose mwakoze, isi yose ikaba iyazi ariko ku nyungu zitandukanye ikicecekera,
Tumaze kubona ko ibi bikorwa bigayitse mufitemo uruhare rugaragara, bihesha isura mbi u Rwanda n’abanyarwanda bose,
Tumaze kubona ko mwaranzwe, no guteranya abana b’u Rwanda mukoresheje abandi banyarwanda,
Tumaze kubona ko kwica abanyarwanda nkuko namwe mubyiyemerera, cyane cyane abatemera ibitekerezo byanyu ariyo ntwaro yanyu ya politiki,
Tumaze kubona ko mu biganiro bitandukanye mwagiranye n’ibinyamakuru mwiyemereye ko arimwe mwishe uwari umukuru w’igihugu Perezida Habyarimana, mukanemera ko mwarashe impunzi z’abahutu zahungiye muri Congo, mukanica n’abanyekongo b’aba Tutsi bo mu bwoko bw’abnyamurenge, mukagaragaza ko mufite umugambi wo kwica abo mutavuga rumwe nkuko mwabivuze muvuga Général Kayumba Nyamwasa, muvuga ko n’isazi muzayicisha inyundo, bwacya mukamurasa,
Tumaze kubona ko mwivanga bikabije mu butabera kandi mukabukoresha ku nyungu zanyu bwite, ibyo bikaba binyuranye n’ibiteganywa n’itegeko nshingamwishyiriyeho, Tumaze kubona ko mwafashe ubutegetsi mu maze kumena amaraso menshi y’abanyarwanda, ndetse n’ay’abanyamahanga,
Tumaze gusanga mwaribye amatora ubugira kabiri bityo akaba nta munyarwanda wabahaye ubutegetsi,
Dusanze ntabudahangarwa mukwiye kuko mwibye rubanda ubutegetsi bwabo,
Dushingiye ku biteganywa n’itegekonshinga ry’ u Rwanda ryo kuwa 04/06/2003 mwishyiriyeho, cyane cyane mu ngingo yaryo ya 99 aho iteganya ko uwiyamamariza umwanya w’umukuru w’igihugu agomba kuba inyangamugayo, no mu ngingo ya 60 iteganya ko inzego z’ubutegetsi zitandukanye kandi zigenga bityo ubucamanza bukaba bugomba kwigenga ntimubuvogere cyangwa ngo mubukoresha mu nyungu za politiki, no mu ngingo ya 98 iteganya ko umukuru w’igihugu agomba kubumabatira ubumwe bw’abanyarwanda no kuba umurinzi w’itegekonshinga, Dushingiye ku bikubiye muri iyi nyandiko turasanga nta na kimwe mwujuje, bityo mukaba mwarishe nkana mubizi kandi mubishaka itegeko nshinga mwishyiriyeho,
Turabasaba ko mwakwegura kuri uwo mwanya wa Perezida wa Repubulika, kugira ngo ubutabera bukore akazi kabwo,
Turasaba inkiko zigenga, zibifitiye ububasha n’ubushobozi gufata ikibazo cy’ubutabera zitajenjetse, zititaye ku ubudahangarwa mwihaye mutahawe n’abanyarwanda,
Turasaba ibihugu by’inshuti bifasha u Rwanda n’abanyrwanda, gufasha abanyarwanda bamaze gushavura gushyira mu bikorwa ibi byifuzo kugira ngo amahoro arambye agaruke mu Rwanda no mu karere k’ibiyaga bigari.
Umwami Kigeri V Ndahindurwa uri mu buhungiro mu gihugu cya Leta zunze ubumwe z’Amerika warahiriye kuba Umwami ugendera ku itegekonshinga tariki 09/10/1959, agomba guhita agaruka mu Rwanda, Ubwami bugendera ku itegekonshinga bwo nkingi y'ubumwe bw'inyabutatu nyarwnda buhite busubizwaho abanyarwanda bicare ku meza amwe babwizanye ukuri ntawuhejwe, ntanuzira ukuri avuze, bace ikinyoma basubirane ubumwe bwabo n’amahoro mbere yo kujya imbere y’ubutabera budahora.
Ubwami bugendera ku itegekonshinga, imitegekere y’igihugu yemejwe kuri 28/07/1959 igihe Umwami Kigeli V NDAHINDURWA yasimbura ga Umwami Mutara III Rudahigwa niyo nzira yonyine isubiza abanyarwanda uburengazira bwabo bwo kujya mu mashyaka bihitiyemo no kuragiza ubutegetsi abo bashaka binyuze mu matora adafifitse.
Nyakubahwa Perezida wa Repubulika, mukwiye gufata icyemezo cy’ubutwari mukegura ku mirimo mwihaye mukareka abanyarwanda bakiyunga nyabyo. Bazabishingiraho babakorera ubucamanza butabera kandi budahora.
Mugire amahoro.
Eugen Nkubito
Chaiman
Ihuriro ry'Inyabutatu-RPRK
Bimenyeshejwe:
Son excellence Monsieur le Président des USA
Son excellence Monsieur le Président de la République Française
Son excellence Monsieur le Président de la République de l’Uganda
Son excellence Monsieur le Président de la République-Unie de Tanzanie
Sa Majesté le Roi en Exil aux USA Kigeli V Ndahindurwa
Son excellence Monsieur le Premier Ministre Britanique
Son excellence Monsieur le Premier Ministre Belge
Son excellence Monsieur le Premier Ministre du Portugal
Son excellence Monsieur le Premier Ministre d’Espagne
Son excellence Monsieur le Premier Ministre de la Norvége
Son excellence Monsieur le Premier Ministre des Pays Bas
Son excellence Monsieur le Premier Ministre du Canada
Son excellence Madame la Chanceliere da Republique d’Allemagne
Son excellence Monseur le Premier Ministre Danois
Son excellence Monsieur le Premier Ministre du Duche du Luxembourg
Son excellence Monsieur le Premier Ministre du Maroc
Son Excellence Monsieur le Secrétaire Général de l’ONU, à New York
Son Excellence Monsieur le Président du Conseil de Sécurité, New York
Madame/Monsieur le Représentant du pays membre permanent du Conseil de Sécurité (tous)
Monsieur le Greffier du TPIR à Arusha Monsieur le Procureur du TPIR à Arusha
Commission des Droits de l’homme, à Genève
Commission Internationale des Juristes, à Genève
Association Américaine des Juristes Association internationale des Juristes démocrates, New Delhi
Cour Européenne de Justice
Cour Européenne des Droits de l’Homme
Cour Africaine des Droits de l’Homme
Centre de lutte contre l’impunité et l’injustice au Rwanda, à Bruxelles
Amnesty International à Londres
Avocats sans frontière à Paris.
FIDH à Paris
HRW (Human Rights Watch)

Sunday, October 28, 2012

RWANDA:AMBASADE Y'URWANDA MULI TANZANIA NIYO YAPANZE KWICISHA TURATINZE THEOGENE

Uburyo ambasade y’u Rwanda muri Tanzania ari yo yateguye igikorwa cyo kwicira Turatsinze Théogène muri Mozambique
par Jb Gasasira, dimanche 28 octobre 2012, 13:19 ·

Amakuru agera ku Umuvugizi yemeza ko ambasade y’u Rwanda muri Tanzania, ari yo yapanze inashyira mu bikorwa iyicwa rya Turatsinze Théogène, wahoze ari umuyobozi mukuru wa banki nyarwanda itsura amajyambere (BRD). Ibi bakaba byaragezweho bamuhotoye, dore ko abashoramari baguze imigabane muri iyo banki barimo bakora iperereza ryigenga kugirango bamenye neza abari bafitiye iyo banki amadeni.



Mu rwego rwo gusibanganya ibimenyetso, agatsiko kayobowe na perezida Kagame hamwe n'abasirikare bamwegereye, bari bafitiye amadeni banki itsura amajyambere, bahaye amabwiriza ambasade y’u Rwanda muri Tanzania yo kwica nyakwigendera Théogène Turatsinze. Iki gikorwa kikaba cyari kiyobowe na Lt Col Tinka Faustin, ari we unahagarariye ibikorwa bya gisirikare muri ambassade y'u Rwanda muri Tanzania “Attaché militaire”.



Lt Col Tinka, umwicanyi ruharwa, akaba yarahoze ari n’umwe mu bayobozi b’urwego rw’iperereza, Directorate of Military Intelligence, yahawe amabwiriza yo kujya kwica Turatsinze, nyuma y'aho abashoramari b'abadage bari baraguze imigabane muri BRD, bakanayigura muri Simtel, bashatse kwiyongeza imigabane bari bafite muri iyo banki, ariko basaba mbere na mbere ko habaho iperereza ryigenga “External Audit”, kugirango hamenyekane neza abari bafitiye iyo banki amadeni.



Amakuru atugeraho yemeza ko mu bari barimo gukora ayo maperereza, harimo na IMF hamwe na nyakwigendera Turatsinze ubwe, dore ko ari we wari umutangabuhamya nyawe kubera ubumenyi n’amakuru yari afite y’ukuntu perezida Kagame n’ibyegera bye bagiye basahura iyo banki, mu buryo ndengakamere.



Irindi perereza ryakozwe n’Umuvugizi ryemeza ko abaza kw’isonga mu gusahura iyo banki ari perezida Kagame, akoresheje igikoresho cye Hatali Sekoko, wafashe miliyari ebyiri muri BRD, ayatwara avuga ko agiye kugura ikibanza ahahoze hakorera polisi, hazwi nka brigade ya Muhima.



Perezida Kagame yanakuye muri BRD amafaranga agera kuri miliyari eshatu, na none akoresheje Hatali Sekoko, avuga ko agiye kugura ahahoze ari Jali Club, arangije abyandikaho umushinwa w’umukomisiyoneri witwa Billy. Aho hahoze hitwa Jali Club Perezida Kagame akaba arimo kuhubaka ihoteli y’umutamenwa, ariko igitangaje akaba ari uko atigeze asubiza inguzanyo yakuye muri BRD, ahubwo akaba yaraje gukoresha umuyobozi w’iyo banki, ari we Jack Kayonga, gusiba amadeni yose yari abereyemo iyo banki.



Mu bandi basahuye iyo banki, bari no mu gikorwa cyo kwicisha Turatsinze kugirango amadeni yabo asibangane muri BRD, barimo umwicanyi Gen Jack Nziza, wafashije ihabara rye ryitwa Nyiragakinga Immaculée, gufata ideni rigera kuri miriyari imwe na miliyoni magana inani. Aho gukora umushinga yasabiye ayo mafaranga, Nyiragakinga yaguzemo inzu muri Amerika, anagurira Gen Jack Nziza inzu muri Dubai. Mu rwego rwo gusibanganya ibimenyetso kugirango ubujura bwa Gen Jack Nziza butazigera bumenyekana, byabaye ngombwa ko Nyiragakinga ashyira amafaranga kuri compte y’igikoresho cya Gen Jack Nziza cyitwa Alexandre Nzizera, iyi compte ikaba ibarizwa muri City Bank Group muri Dubai. Ayo mafaranga akaba ari yo Gen Jack Nziza yaguzemo inzu, ayiguranye n’umugore w’umunya Libani witwa Shinaz.



Ambasade y’u Rwanda muri Afurika y'epfo ikaba na yo yarahawe amabwiriza yo gusibanganya ibimenyetso, ari na yo mpamvu yitabiriye igikorwa cyo gutegura ishyingurwa rya vuba na vuba nyakwigendera Turatsinze mu Rwanda, n’iperereza ku bamwishe ritararangira gukorwa.



Nyakwigendera Théogène Turatsinze yishwe n'abicanyi ba Kagame bamuvanye iwe, aho yari yarabahungiye. Umurambo we waje kuboneka hafi y'inyanja akiziritse amaguru yombi. Mu misa yo kumusezeraho muri Mozambique, yarimo na ambasaderi w'u Rwanda muri Afurika y'epfo, Visenti Karega, wari watumwe n'u Rwanda kuza kumushinyagurira. Mu ijambo rye, bwana Karega yavuze ko u Rwanda rwababajwe cyane n'urupfu rwa Théogène Turatsinze, ko inzego zibishinzwe muri Mozambique zigomba kuzakora amaperereza ku bamwishe, bagashyikirizwa ubutabera.



Ubutegetsi bw'abicanyi buyobowe na Kagame, kugirango bukomeze gusibanganya ibimenyetso, bwanze ko nyakwigendera Théogène Turatsinze ashyingurwa muri Mozambique, bwishingira ibisabwa byose kugirango azashyingurwe mu Rwanda. Umurambo we wageze i Kigali mu cyumweru gishize.

RWANDA-DRC:La rencontre semi-clandestine à Pretoria entre le Rwanda,La RD Congo,L'Ouganda et le M23 !

From VERITAS

Rencontre-M23.pnghttp://www.veritasinfo.fr/article-la-rencontre-semi-clandestine-a-pretoria-entre-le-rwanda-la-rd-congo-l-ouganda-et-le-m23-111783621.html De la rencontre semi-clandestine de près d’une semaine qui a réuni en Afrique du Sud les délégations de la République Démocratique du Congo, du Rwanda, de l’Ouganda et du M23, rien ou presque n’a filtré de cette messe noire. Mais L’œil du Patriote qui veille sur l’évolution du combat patriotique pour mettre fin à l’odieux système d’occupation de la RDC était présent et a suivi pour vous les moindres détails des tractations, des combinaisons et des magouilles qui ont eu lieu dans ce pays qui s’est forgé la responsabilité historique d’héberger les plus sordides complots qui ont conduit au renforcement du pouvoir d’occupation de notre pays par les forces du mal. Rien que les délégations qui ont fait le déplacement de Pretoria révèlent à elles seules l’identités réelles des antagonistes dans ce conflit qu’on voudrait présenter comme étant une affaire interne des Congolais.
 
Quatre délégations étaient présentes à Pretoria : celles en provenance de Kinshasa, de Kigali, de Kampala et du Kivu occupé. La délégation de Kinshasa était conduite par NTUMBA LUABA de la CEPGL qui était assisté par le Colonel SINDA, le barbouze MATE qui est le numéro deux de l’ANR, le Secrétaire général à la Coopération MONDONGA et le général NYAV qui commande la région militaire dans la Province Orientale.
 
Signe qui ne trompe pas, la délégation rwandaise, elle, fut la plus imposante en qualité et en quantité des membres. Deux ministres, et pas des moindres en faisaient partie. Il s’agit notamment de l’omniprésent ministre de la Défense, le général James KABAREBE qui présidait la délégation, et de la ministre des Affaires étrangères Mme Louise MUSHIKIWABO. Même l’homme considéré comme étant les yeux et les oreilles de Paul KAGAME était présent à Pretoria : il s’agit de Gédéon KAGURA KARUSHURARA, Conseiller spécial du président rwandais.
 
La délégation ougandaise était conduite par le fameux Cyprien NGOS, Chef du Département extérieur de la Sécurité militaire, spécialiste du dossier RDC. Il était assisté par SAIDI DADA SAOLO, un autre responsable des services de renseignements militaires. Quant à la délégation du fameux M23, elle était conduite par le numéro deux de cette organisation, le Colonel Alexis MADIKI. Le Dr TUMBUKA Adrien, le Major KADURA NYARUNGABO et Maître Didier KATEREBE faisaient aussi parti de cette délégation.
 
Le maître des cérémonies n’était autre qu’un vieux routier, j’allais dire un vieux sorcier qui a officié les précédentes messes noires dont l’une d’elles nous a produit le monstre inoubliable du fameux 1+4 de triste mémoire. L’ancien président sud-africain THABO MBEKI, parce qu’il s’agit bien de lui, est revenu aux affaires ! Il a été l’homme-orchestre de cette rencontre. Il avait à ses côtés un assistant, Gérôme SHABE, qui notait toutes les propositions et réactions des différentes parties.
 
Comme à Sun City, le Rwanda et l’Ouganda ont pesé de tout leur poids et ont imposé leur dictat concernant les cinq points à l’ordre du jour qui ont constitué d’ailleurs les cinq projets de solutions à la crise :

 
 1.L’arrêt des hostilités sur le terrain à l’Est de la RDC

 2.La formation d’un Gouvernement d’Union nationale qui doit octroyer au M23 des postes ministériels stratégiques et importants.
 
3.L’intégration du M23 au sein des FARDC avec reconnaissance des grades actuelles de leurs officiers et l’octroi en leur faveur des postes de commandement stratégique tant à l’Est que dans le reste du territoire national.
 
4.Retrait sans condition des mandats d’arrêt lancés contre les cadres politiques et militaires du M23
 
5.Déclaration obligatoire par « Joseph KABILA» ou son gouvernement reconnaissant publiquement que le Rwanda et l’Ouganda ne sont pas impliqués dans la « rébellion du M23 » en RDC.
 

Ces exigences ayant dépassé le niveau de responsabilité des délégués de Kinshasa, THABO MBEKI, à la demande expresse du Rwanda et de l’Ouganda, convoqua « Joseph KABILA» qui fit une descente urgente à Pretoria le deuxième jour de la rencontre. Sous les menaces du chef de la délégation rwandaise qui brandissait l’épée du déballage des conditions de création du M23 avec sa complicité, Hyppolite KANAMBE a donné son accord de principe concernant les quatre premiers points.
 
Cependant, il a demandé l’indulgence et la compréhension de ses «maîtres» concernant le cinquième point. Il leur a fait comprendre la menace d’une interpellation qui plane au Parlement et la colère du peuple congolais contre une telle déclaration. Mais ces patrons rwandais n’ont rien voulu entendre ! Ainsi, à la demande de « KABILA », les travaux ont été suspendus jusqu’à lundi prochain 29 octobre.
 
Chaque délégation a constitué des ateliers pour présenter sa reformulation des cinq résolutions. KANAMBE a ainsi reçu un petit moratoire pour réfléchir sur les voies et moyens de satisfaire aux exigences de ses mentors et complices. Que fera-t-il ? Comment s’y prendra-t-il ? Une chose est certaine : depuis le retour des experts de la délégation kinoise de Pretoria jusqu’au moment où nous couchons ces lignes, aucune orientation n’a encore été communiquée aux experts qui ne se sont réunis qu’une seule fois.
 
La RDC est une fois de plus en passe de vivre un remake de ce qui s’est fait avec le CNDP : L’injection des nouveaux officiers et militaires rwandais dans les FARDC, l’octroi des postes politiques dans le gouvernement et dans les entreprises aux cadres civils rwandais … et ensuite l’accélération du processus de balkanisation de l’Est de la RDC.

 
Paris, 27 Octobre 2012
Candide OKEKE